Duljina rute
Slikovita ruta graciozno vijuga kroz 150 kilometara
Trajanje
Provest ćete 7 dana uranjajući u prirodu.
Lokacije
Naići ćete na značajne povijesne znamenitosti.
Usluge
Otkrijte usluge koje se nalaze na putu.
Camino de Santiago iz Dubrovnika
Partneri projekta
Što je Camino Dubrovnik?
Camino Dubrovnik je povijesna, kulturna, turistička i hodočasnička staza koja povezuje Dubrovnik i Međugorje. Povezivanjem Dubrovnika, najpoznatijeg turističkog odredišta u ovom dijelu svijeta, s Međugorjem, koje je uz Lurdes i Fatimu, najposjećenije vjersko odredište u Europi, te uz globalno prepoznatljiv brend koji u sebi nosi „camino“, ova kulturna ruta predstavlja jedinstven izazov i nezaboravno iskustvo. Bilo da je riječ o turistima željnim aktivnog odmora i avanture, osobama koje žele upoznavati nove kulture i tradicije ili klasičnim hodočasnicima- Camino Dubrovnik za sve njih ima što za...
Camino Dubrovnik je povijesna, kulturna, turistička i hodočasnička staza koja povezuje Dubrovnik i Međugorje. Povezivanjem Dubrovnika, najpoznatijeg turističkog odredišta u ovom dijelu svijeta, s Međugorjem, koje je uz Lurdes i Fatimu, najposjećenije vjersko odredište u Europi, te uz globalno prepoznatljiv brend koji u sebi nosi „camino“, ova kulturna ruta predstavlja jedinstven izazov i nezaboravno iskustvo. Bilo da je riječ o turistima željnim aktivnog odmora i avanture, osobama koje žele upoznavati nove kulture i tradicije ili klasičnim hodočasnicima- Camino Dubrovnik za sve njih ima što za ponuditi. Od prirodnih ljepota preko povijesnih staza i kulturnih/vjerskih sadržaja, koji sežu do četiri tisuće godina unatrag, do jedinstvene i tradicionalne eno-gastro ponude.
Ujedno, radi se o dijelu europske mreže Puteva sv. Jakova- Camino de Santiago, a koja prolazi kroz teritorij Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine- od crkve sv. Jakova u Dubrovniku do crkve sv. Jakova u Međugorju.
Hrvatska Bratovština Sv. Jakova, kao članica Nadbratovštine Sv. Jakova u Santiago de Composteli te kao sljednik tradicije hrvatskih bratovština koje od 1203. pomažu i potiču hodočasnike na Putu prema svetištu sv. Jakova Apostola u Santiago de Composteli, stazu od Dubrovnika do Međugorja uvrstila je u mrežu kojom, kroz projekt Camino Hrvatska, nastoji spojiti ovaj dio Europe s mrežama Camina koje idu do Santiaga de Compostele.
Koliko traje putovanje?
Putovanje od Dubrovnika do Međugorja zamišljeno je u trajanju od sedam dana. Svaki dan je predviđena po jedna dionica na čijem kraju je moguće pronaći smještaj, hranu i opskrbit se za nastavak putovanja. Prosječna duljina sedam dionica je 25 kilometara. Tri dionice nalaze se na terotoriju Republike Hrvatske, a četiri na teritoriju Bosne i Hercegovine. U BiH se ulazi preko graničnog prijelaza udaljenog oko sat vremena hoda od turističkog naselja Slano, središta Općine Dubrovačko primorje, koje je ujedno i krajnje odredište drugog dana putovanja.
Za putovanje je moguće uzeti i Hodočasničku...
Putovanje od Dubrovnika do Međugorja zamišljeno je u trajanju od sedam dana. Svaki dan je predviđena po jedna dionica na čijem kraju je moguće pronaći smještaj, hranu i opskrbit se za nastavak putovanja. Prosječna duljina sedam dionica je 25 kilometara. Tri dionice nalaze se na terotoriju Republike Hrvatske, a četiri na teritoriju Bosne i Hercegovine. U BiH se ulazi preko graničnog prijelaza udaljenog oko sat vremena hoda od turističkog naselja Slano, središta Općine Dubrovačko primorje, koje je ujedno i krajnje odredište drugog dana putovanja.
Za putovanje je moguće uzeti i Hodočasničku putovnicu, a koju je moguće nabaviti u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika te Katedrali Gospe Velike unutar povijesne cjeline Dubrovnika. Tijekom putovanja putnici skupljaju pečate koji su potvrda da se prošao svaki od dijelova Camino Dubrovnik. Lokacije pečata označene su na Aplikaciji, a moguće je prikupljanje i drugih pečata na stazi (poput pečata s camino staza u Portugalu i Španjolskoj). Dolaskom u Međugorje hodočasnik/ca može dobiti Compostelu- diplomu kojom se potvrđuje prolazak staze Camino Dubrovnik.
Što se nalazi na putu?
Na stazi Camino Dubrovnik čitav je niz kulturnih spomenika i zaštićenoh prirodnih vrijednosti. Putnik/ca će imati priliku doživjeti i vidjeti najmanje četiri tisuće godina povijesnog naslijeđa na ovim prostorima. Naime, najveći dio kulturnog naslijeđa na stazi odnosi se na ilirsko doba. Tako je većina gradina, gradova i grobnica ilirskog porijekla građena u razdoblju do 2 tisuće godina prije nove ere. Puteve odnosno komunikacije kojima su se koristili Iliri koristili su i kasniji stanovnici na ovim prostorima. Od grčkog i rimskog doba do slavenskog razdoblja koje se provlači kroz Srednji i Nov...
Na stazi Camino Dubrovnik čitav je niz kulturnih spomenika i zaštićenoh prirodnih vrijednosti. Putnik/ca će imati priliku doživjeti i vidjeti najmanje četiri tisuće godina povijesnog naslijeđa na ovim prostorima. Naime, najveći dio kulturnog naslijeđa na stazi odnosi se na ilirsko doba. Tako je većina gradina, gradova i grobnica ilirskog porijekla građena u razdoblju do 2 tisuće godina prije nove ere. Puteve odnosno komunikacije kojima su se koristili Iliri koristili su i kasniji stanovnici na ovim prostorima. Od grčkog i rimskog doba do slavenskog razdoblja koje se provlači kroz Srednji i Novi vijek. Jasnop, tu su ostaci cesta iz doba Napoleona Bonaparte te željeznica (na ovim prostorima poznata pod nazivom „Ćiro“) rađena u vrijeme habsburške okupacije ovih prostora. Uz ceste i ilirske gradine i grobove, na stazi nailazimo i na stećke, jedinstvene nadgrobne spomenike iz 13. i 14. stoljeća, a koji se pripisuju kršćanskim bogumilima. Camino prolazi i pored pravoslavnog manastira u Zavali iz 16. stoljeća te preko Mustaj-begovog mosta koji je na rijeci Bregavi pored naselja Klepci sagrađen u doba Osmanskog Carstva. Na stazi je i čitav niz katoličkih crkvi i samostana- građenih od 9. do 20. stoljeća.
Od prirodnih ljepota i zaštićenih vrijednosti na ruti Camina nalaze se akumualcijsko jezero Kočišće u Orašcu, gotovo sedam stoljeća star hrast medunac i zaštićene kornjače u Majkovima, špilja Vjetrenica kod Zavale te Park prirode Hutovo blato, koje je ujedno i krajnja točka pete etape putovanja do Međugorja. Staza prolazi kroz Popovo polje, prateći rijeku Trebišnjicu, zatim akumulacije (vode) Vrutak i Svitavsko jezero, ali i rijeke Krupu, Bregavu i Neretvu.
Preuzmi aplikaciju na svom mobilnom uređaju
Česta pitanja
S obzirom na velike vrućine koje vladaju ovim područjem (pogotovo na dijelu kroz BiH), najbolje je na putovanje krenuti u razdoblju od listopada do svibnja.
Srpanj i kolovoz iznimno su zahtjevni radi velikih vrućina pa, u slučaju putovanja u tom razdoblju, na put na početku svake dionice treba kretati već u svitanje.
Preporučljivo je da ruksak sa svim stvarima bude težak od 10 do 15 posto tjelesne težine putnika kako bi se izbjegli veliki napor i dodatni umor tijekom putovanja.
S obzirom na teren, koji je dijelom kamenit, preporučljivo je nositi gojzerice, a po mogućnosti i planinarske štapove.
Kako u nekim dijelovima nema trgovina, a na četvrtoj dionici nema ni ikakvih naselja, preporučuje se da se tijekom ljetnih mjeseci na svaku dionicu nosi najmanje 3 litre vode po osobi.
Potrebno je skupiti najmanje 14 pečata - po dva na svakoj dionici.
U aplikaciji možete pronaći nekoliko preporučenih smještajnih mogućnosti. Ostale možete pronaći putem Googlea ili aplikacija koje nude smještaj.
Također, postoji mogućnost da smještaj zatražite u nekom od crkvenih prostora koji se nalaze u odredišnim naseljima. Iznimka je naselje Hutovo, odredište četvrte etape Camino Dubrovnik, gdje je Općina Neum, uz potporu Grada Dubrovnika, u središtu naselja osigurala prostor za smještaj.
Putem poziva na broj 112 (moguće je nazvati broj i preko Aplikacije) kontaktiraju se žurne službe i Hrvatska gorska služba spašavanja.
Granica s Bosnom i Hercegovinom prelazi se iznad mjesta Slano, oko sat vremena hoda na trećoj dionici Camina, koja vodi do naselja Ravno u Bosni i Hercegovini.
Potrebno je imati važeće identifikacijske dokumente, odnosno putovnicu i/ili osobnu iskaznicu. Budući da je riječ o vanjskoj granici Europske unije, svi putnici koji nemaju mogućnost ulaska u Bosnu i Hercegovinu s osobnom iskaznicom moraju imati putovnicu.
